ZNANSTVENA ŠKOLA
SVEOBUHVATNI PRISTUP
ISTRAŽIVANJU ANTROPOGENIH
PRITISAKA NA OKOLIŠ
PROGRAM ZNANSTVENE ŠKOLE
09:00 – 10:00
dr.sc. Nikolina Udiković Kolić (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
Otpornost bakterija na antibiotike trenutno je jedan od najznačajnijih medicinskih problema koji ugrožava liječenje brojnih do danas izlječivih zaraznih bolesti. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je ovom problemu neophodno pristupiti zajednički s obje strane, bolničke i izvanbolničke te razumijeti posljedice kontinuiranog ispuštanja antibiotika u okoliš na razvoj i širenje antibiotičke otpornosti. U predavanju će biti dan pregled okolišnih “vrućih točaka” koje bi mogle biti rezervoari i izvori daljnjeg širenja otpornih sojeva u zajednici.
10:00 – 11:00
dr.sc. Ines Sviličić Petrić (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
Mikroorganizmi predstavljaju dominantnu skupinu najraznolikijih i najrasprostranjenijih oblika života na Zemlji. Iako oku nevidljivi ovi organizmi imaju ključnu ulogu u funkcioniranju svih ekosustava na našoj planeti: odgovorni su za biogeokemijske cikluse kruženja elemenata u okolišu, razgradnju organske tvari, formiranje tla, sekvestraciju ugljika… Njihov izniman adaptivni potencijal te metabolička redundancija omogućila im je tijekom evolucije da razviju bogat repertoar detoksifikacijskih mehanizama/gena koji im omogućuju razgradnju niza organskih onečišćivala te se ovaj prirodni potencijal danas koristi pri uklanjanju onečišćivala iz okoliša u postupku nazvanom bioremedijacija. Istovremeno, zbog brze adaptivna reakcije na antropogeno-inducirane promjene u svome neposrednom okolišu mikroorganizmi predstavljaju i potencijalno vrlo vrijedne bioindikatore stanja/zdravlja okoliša.
11:00 – 11:30
Pauza za kavu
11:30 – 12:30
dr.sc. Vlatka Filipović Marijić (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
Postoji niz bioloških promjena koje se koriste kao pokazatelji zagađenja, a prate se u bioindikatorskim organizmima poput školjkaša, riba, gujavica, pa čak i nametnika. Promjene se prate od molekularne do populacijske razine i mogu ukazivati na izloženost pojedinoj vrsti zagađivala, kao i na procjenu jačine utjecaja. Važno je provoditi kontinuirani biomonitoring čime se omogućuje sveobuhvatna procjena stanja okoliša.
12:30 – 13:30
izv.prof.dr.sc. Marija Gligora Udovič (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)
Fitoplankton i fitobentos čini skup fotosintetskih jednostaničnih i višestaničnih mikroorganizama koji žive u vodi, u pelagičkoj zajednici ili u obraštaju. Primarni su proizvođači slatkih voda i baza su trofičke piramide ekosustava u kojoj generiraju 70 % atmosferskog kisika. Bogata raznolikost, široka rasprostranjenost i brz odgovor na promjene u okolišu čine ih biološkim indikatorima. U svrhu praćenja kakvoće vode i postizanja dobrog ekološkog stanja te zaštite površinskih voda, donesena je Okvirna direktiva o vodama (ODV) kao jedan od najvažnijih pravnih dokumenata članica Europske unije u području upravljanja vodama. U sklopu ODV, ocjena ekološkog stanja površinskih voda temelji se na pet bioloških elementima kakvoće (BEK), između kojih i na temelju fitoplanktona i fitobentosa, te njima pratećim fizikalno-kemijskim i hidromorfološkim čimbenicima voda. Svrha predavanja je dati pregled ekološki utemeljenih sustava klasifikacije i praćenja ekološkog stanja koristeći fitoplankton i fitobentos kao biološke elemente kakvoće vode u ocjeni ekološkog stanja površinskih slatkih voda.
13:30 – 14:30
Pauza za ručak
14:30 – 14:45
Barbara Bertović (STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o., Zagreb)
14:45 – 15:00
Ana Ramljak (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
15:00 – 15:15
Ana Puljko (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
15:15 – 15:30
Mia Dželalija (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu)
15:30 – 15:45
Marina Veseli (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)
15:45 – 16:00
Iva Kokotović (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)
16:00 – 16:15
Ivana Grgić (Institut Ruđer Bošković, Zagreb)
16:15 – 16:30
Antonia Jelena Lučev (Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilište u Splitu)
